19 maj 2012

Facebook Twitter Linkedin Digg Yahoo Delicious

Zdravlje
Zdravlje

Zdravlje (5)

Zdravlje nije samo odsustvo bolesti, kako mnogi danas smatraju.
Zdravlje
je fizičko, psihičko i emocionalno blagostanje!

petak, 09 mart 2012 01:44

ČITANJE JE LEKOVITO

Napisao Administrator

Čitanje iste knjige više puta ne samo da nam donosi novo, potpuno drugačije iskustvo, već blagotvorno deluje i na naše zdravlje, jer drugo čitanje uvek proživljavamo sa više emocija.

Nedavno istraživanje pokazalo je da smo pri prvom čitanju koncentrisani na događaje i priče, dok drugo i sva sledeća čitanja donose dublji doživljaj emocija, kao i bolje zapažanje detalja kojima je protkana priča.

Te pojačane emocije koje izaziva vraćanje delu koje smo već pročitali blagotvorno deluju na naše mentalno zdravlje.

Sličan efekat izaziva i odlazak na godišnji odmor u mesto u kojem smo već bili.

Zimska šetnja tri puta nedeljno, čak i sasvim lagana, poboljšava mentalne sposobnosti, kao što su pamćenje i sposobnost planiranja, a popravlja i raspoloženje. Nedavno obavljeno istraživanje pokazalo je da šetnja od 40 minuta tri puta nedeljno poboljšava umne funkcije.

Za te povoljne učinke ne morate hodati brzo. Šetnja aktivira fiziološke procese u celom organizmu pa i u mozgu, tako da poboljšava njegovu prokrvljenost i pomaže moždanim ćelijama, neuronima, da se jače međusobno povežu i tako bolje komuniciraju.


Bronhitis i upotreba antibiotika

Samo pet do deset odsto bronhitisa izazvano je bakterijskom infekcijom, što znači da je samo tada opravdana upotreba antibiotika.

Terapija obično traje od pet do deset dana. Preležani bronhitis najčešće ne ostavlja vidljive posledice na disajnim putevima, ali u nekim slučajevima kod male dece može se komplikovati bronhiolitisom ili upalom pluća, a kod starijih upalom pluća. Ređe dovodi do oštećenja strukture disajnih puteva - bronhiektazija.

Može da traje od nekoliko dana do nekoliko nedelja, zavisno od imunološkog stanja organizma i jačine i masivnosti infektivnog agensa i javlja se uglavnom u toku ili neposredno posle akutnih virusnih infekcija gornjih disajnih puteva.

utorak, 21 februar 2012 03:10

Jagode i čokolada - zdrava poslastica

Napisao Administrator

Jagode i čokolada - zdrava poslastica

19. februar 2012.
VAŠINGTON -

Najnovija istraživanja su pokazala da tamna ili crna čokolada može da bude dobra za ljudsko srce.

Prema vašingtonskoj medijskoj kući Glas Amerike, 21 naučna studija sa više od 2.600 učesnika je pokazala da konzumiranje crne čokolade utiče na krv, smanjuje krvni pritisak i poboljšava sposobnost insulina da reguliše šećer u krvi.

Tamna čokolada razređuje krv tako da ona lakše protiče, čak i kroz delimično blokirane arterije i može da umanje mogućnost srčanog napada.

Nutricionista Temi Roberts objašnjava da ljudsko telo, takođe, iz čokolade dobija flavonoide.

Flavonoidi su hranjive materije koje se mogu naći u mnogim vrstama biljaka i pomažu njihovoj zaštiti protiv oboljenja i insekata.

"Kada uzimamo hranu bogatu flavonoidima, taj sastojak navodi naš organizam da proizvodi enzime, proteine, koji umanjuju rizik od dobijanja nekih vrsta kancera, srčanih oboljenja i nekih drugih bolesti koje se javljaju sa starenjem", navela je Roberts.

Temi Roberts dodaje da su flavonoidi pronađeni i u nečemu što ima bolji ukus ukoliko je preliveno tamnom čokoladom, jagodama.

"Zdravstvene dobrobiti od jagoda prelivenih čokoladom su dvostruke. Čokolada i jagode sadrže antioksidante, a oni su važni za funkcionisanje imunološkog sistema i sprečavanje infekcija", navela je nutricionista.

10 stvari koje nikada ne smijete reći depresivnoj osobi


Depresija je bolest današnjice. Bilo da je riječ o prekidu veze, prijateljstva, gubitku posla ili drage osobe crne i negativne misli, bezvoljnost i tuga su osjećaji koji se vežu uz depresiju i vrlo ih se teško riješiti. Želite li pomoći dragoj osobi doznajte kojih 10 stvari nikada ne smijete reći


Depresija je bolest današnjice i ne tsmije se ignorirati

U nesigurnom vremenu u kojem živimo depresija je češća nego što mislimo. Gotovo da i ne postoji osoba koja se u nekom trenutku nije našla u negativnoj situaciji iz koje nikako nije mogla pronaći izlaz. Ako je riječ o osobi do koje vam je stalo važno je znati što smijete reći, a što ne.

1.Uvijek ću biti uz tebe...

Ne smijete reći: Uvijek postoji netko kome je puno gore nego tebi.
Umjesto toga recite: Shvati da nisi sam/a u tome.

2. Ti si važan...

Ne smijete reći: Nitko nikada nije rekao da je život fer.
Umjesto toga recite: Stvarno mi je stalo do tebe.

3. Dopust da ti pomognem...

Ne smijete reći: Prestani se samosažalijevati
Umjesto toga recite: Dođi da te zagrlim.

4. Depresija je stvarna...

Ne smijete reći: Pa dobro u depresiji i, proći će te.
Umjesto toga recite: Nemoj misliti da si poludio/la


Depresivnoj osobi je potrebna ljubav i suosjećanje

5. Ima nade
Ne smijete reći: Pokušaj se malo oraspoložiti, nemoj biti u depresiji
Umjesto toga recite: Ne brini, sve će biti u redu, zato sam ovdje. Poslije kiše uvijek dolazi sunce.

6. Trudim se shvatiti

Ne smijete reći: Vjeruj mi, znam kako ti je. I ja sam bio/la u depresiji nekoliko dana.
Umjesto toga recite: Znam da nitko ne može shvatiti kako se osjećaš, ali trudim se i znaj da ću ti pomoći koliko god mogu.

7. Nećeš me otjerati od sebe

Ne smijete reći: Mislim da nas je tvoja depresija udaljila.
Umjesto toga recite: Neću otići i neću te napustiti.

8. Stalo mi je do tebe

Ne smijete reći: Zar ne misliš da je dosta tugovanja i plakanja?
Umjesto toga recite: Volim te (recite jedino ako to i mislite)

9. Ti to možeš

Ne smijete reći: Jako dobro znaš tko je kriv za to
Umjesto toga recite: Nakon što sve ovo završi, ja ću još uvijek biti ovdje, uz tebe.

10. Preživjet ćemo zajedno

Ne smijete reći: Jesi li probao/la popiti čaj od kamilice?
Umjesto toga recite: Stvarno mi je žao što se tako osjećaš, ali znaj da ja ne idem nikamo. Ne brini, ja ću se pobrinuti za sebe, ali i za tebe.

Intelektualna i fizička aktivnost štite od Alzheimera!

Sedam faktora rizika bitno povećava opasnost od Alzheimerove bolesti, a tih se sedam faktora rizika, uglavnom povezanih s načinom života, povezuje s gotovo polovicom slučajeva u svijetu, sugerira studija predstavljena u utorak u Parizu povodom Međunarodne konferencije udruge Alzheimer (AAIC).

Normalan mozak (L) i mozak oboljelih od Alzheimera
Normalan mozak (L) i mozak oboljelih od Alzheimera
Prema matematičkom modelu istraživača Kalifornijskog sveučilišta, smanjenje za 25 posto rizičnih faktora moglo bi spriječiti više od tri milijuna slučajeva Alzheimera u svijetu. Smanjenje od samo 10 posto predstavljalo bi spas za milijun slučajeva.

Kako bi došla do tog zaključka, ekipa Deborah Barnes procijenila je broj slučajeva trenutno primjenjivih na svaki pretpostavljeni čimbenik opasnosti u svijetu. Najznačajniji čimbenik je slaba obrazovanost (19 posto) jer se čini da intelektualna aktivnost ima zaštitni učinak. Potom dolaze pušenje (14 posto), fizička neaktivnost (13 posto), depresija (11 posto), visoki tlak (5 posto), debljina (2 posto), dijabetes (2 posto).

'Iznenadili smo se da čimbenici životnog stila poput fizičke neaktivnosti i pušenja mogu pridonijeti jednako velikom broju slučajeva Alzheimerove bolesti kao i kardiovaskularne bolesti', izjavila je prof. Barnes.

Istraživači ističu međutim da te procjene leže na važnim pretpostavkama koje nisu dokazane: da postoji uzročnoposljedični odnos između ispitanih čimbenika opasnosti i Alzheimerove bolesti te da će njihovo smanjenje smanjiti opasnost od razvoja bolesti.

Sljedeća etapa sastoji se u provođenju opsežnijeg istraživanja koje bi pokazalo može li promjena čimbenika opasnosti doista smanjiti opasnost od razvoja bolesti, istaknuli su istraživači.

Njihovi rezultati objavljeni su on line u časopisu Lancet Neurology.