Intelektualna i fizička aktivnost štite od Alzheimera!

Sedam faktora rizika bitno povećava opasnost od Alzheimerove bolesti, a tih se sedam faktora rizika, uglavnom povezanih s načinom života, povezuje s gotovo polovicom slučajeva u svijetu, sugerira studija predstavljena u utorak u Parizu povodom Međunarodne konferencije udruge Alzheimer (AAIC).

Normalan mozak (L) i mozak oboljelih od Alzheimera

Prema matematičkom modelu istraživača Kalifornijskog sveučilišta, smanjenje za 25 posto rizičnih faktora moglo bi spriječiti više od tri milijuna slučajeva Alzheimera u svijetu. Smanjenje od samo 10 posto predstavljalo bi spas za milijun slučajeva.

Kako bi došla do tog zaključka, ekipa Deborah Barnes procijenila je broj slučajeva trenutno primjenjivih na svaki pretpostavljeni čimbenik opasnosti u svijetu. Najznačajniji čimbenik je slaba obrazovanost (19 posto) jer se čini da intelektualna aktivnost ima zaštitni učinak. Potom dolaze pušenje (14 posto), fizička neaktivnost (13 posto), depresija (11 posto), visoki tlak (5 posto), debljina (2 posto), dijabetes (2 posto).

'Iznenadili smo se da čimbenici životnog stila poput fizičke neaktivnosti i pušenja mogu pridonijeti jednako velikom broju slučajeva Alzheimerove bolesti kao i kardiovaskularne bolesti', izjavila je prof. Barnes.

Istraživači ističu međutim da te procjene leže na važnim pretpostavkama koje nisu dokazane: da postoji uzročnoposljedični odnos između ispitanih čimbenika opasnosti i Alzheimerove bolesti te da će njihovo smanjenje smanjiti opasnost od razvoja bolesti.

Sljedeća etapa sastoji se u provođenju opsežnijeg istraživanja koje bi pokazalo može li promjena čimbenika opasnosti doista smanjiti opasnost od razvoja bolesti, istaknuli su istraživači.

Njihovi rezultati objavljeni su on line u časopisu Lancet Neurology.

Objavljeno u kategoriji Zdravlje

Opširnije...

utorak, 07 februar 2012 05:02

Znate li kada počinjemo gubiti pamćenje?

Zaključak desetogodišnje studije u kojoj je sudjelovalo više od 7.000 britanskih vladinih službenika u suprotnosti je s ranijim spoznajama.

Po ovoj studiji pad kognitivnih sposobnosti ne počinje prije 60. godine života te bi mogao imati dalekosežan utjecaj na buduća istraživanja demencije.

Gubitak pamćenja i ostalih moždanih funkcija može početi rano, čak s 45 godina, što postavlja velike izazove pred znanstvenike koji pokušavaju pronaći nove načina liječenja demencije, objavili su u petak stručnjaci.

Velik broj novih lijekova za Alzheimerovu bolest, najčešči oblik demencije, trenutno je u fazi kliničkih ispitivanja, no očekivanja su niska i neki stručnjaci strahuju da se novi lijekovi testiranju na pacijentima koji su prestari da bi se pokazale njihove koristi.

Istraživački tim predvođen Archanom Singh-Manoux iz Centra za istraživanje epidemiologije i javnog zdravlja u Francuskoj i s londonskog University College otkrio je umjereni pad umnih sposobnosti u žena i muškaraca u dobi od 45 do 49 godina.

Među starijim osobama uključenima u studiju prosječan pad kognitivne funkcije bio je veći, ali su zabilježene velike varijacije s obzirom na godine, uz trećinu ispitanika od 45 do 70 godina koji nisu pokazali nikakav pad.

'To se ne događa odjednom kada ostarite, nego promjene počnu puno ranije', rekla je Singh-Manoux. 'Idući korak je to razlučiti i potražiti faktore rizika', dodala je.

Izvor: Dnevnik hr

Objavljeno u kategoriji Razno

Opširnije...