Za bolje pamćenje; Bronhitis i upotreba antibiotika

Zimska šetnja tri puta nedeljno, čak i sasvim lagana, poboljšava mentalne sposobnosti, kao što su pamćenje i sposobnost planiranja, a popravlja i raspoloženje. Nedavno obavljeno istraživanje pokazalo je da šetnja od 40 minuta tri puta nedeljno poboljšava umne funkcije.

Za te povoljne učinke ne morate hodati brzo. Šetnja aktivira fiziološke procese u celom organizmu pa i u mozgu, tako da poboljšava njegovu prokrvljenost i pomaže moždanim ćelijama, neuronima, da se jače međusobno povežu i tako bolje komuniciraju.

Bronhitis i upotreba antibiotika

Samo pet do deset odsto bronhitisa izazvano je bakterijskom infekcijom, što znači da je samo tada opravdana upotreba antibiotika.

Terapija obično traje od pet do deset dana. Preležani bronhitis najčešće ne ostavlja vidljive posledice na disajnim putevima, ali u nekim slučajevima kod male dece može se komplikovati bronhiolitisom ili upalom pluća, a kod starijih upalom pluća. Ređe dovodi do oštećenja strukture disajnih puteva - bronhiektazija.

Može da traje od nekoliko dana do nekoliko nedelja, zavisno od imunološkog stanja organizma i jačine i masivnosti infektivnog agensa i javlja se uglavnom u toku ili neposredno posle akutnih virusnih infekcija gornjih disajnih puteva.

Objavljeno u kategoriji Zdravlje

Opširnije...

subota, 18 februar 2012 04:56

Intelektualna i fizička aktivnost štite od Alzheimera!

Sedam faktora rizika bitno povećava opasnost od Alzheimerove bolesti, a tih se sedam faktora rizika, uglavnom povezanih s načinom života, povezuje s gotovo polovicom slučajeva u svijetu, sugerira studija predstavljena u utorak u Parizu povodom Međunarodne konferencije udruge Alzheimer (AAIC).

Normalan mozak (L) i mozak oboljelih od Alzheimera

Prema matematičkom modelu istraživača Kalifornijskog sveučilišta, smanjenje za 25 posto rizičnih faktora moglo bi spriječiti više od tri milijuna slučajeva Alzheimera u svijetu. Smanjenje od samo 10 posto predstavljalo bi spas za milijun slučajeva.

Kako bi došla do tog zaključka, ekipa Deborah Barnes procijenila je broj slučajeva trenutno primjenjivih na svaki pretpostavljeni čimbenik opasnosti u svijetu. Najznačajniji čimbenik je slaba obrazovanost (19 posto) jer se čini da intelektualna aktivnost ima zaštitni učinak. Potom dolaze pušenje (14 posto), fizička neaktivnost (13 posto), depresija (11 posto), visoki tlak (5 posto), debljina (2 posto), dijabetes (2 posto).

'Iznenadili smo se da čimbenici životnog stila poput fizičke neaktivnosti i pušenja mogu pridonijeti jednako velikom broju slučajeva Alzheimerove bolesti kao i kardiovaskularne bolesti', izjavila je prof. Barnes.

Istraživači ističu međutim da te procjene leže na važnim pretpostavkama koje nisu dokazane: da postoji uzročnoposljedični odnos između ispitanih čimbenika opasnosti i Alzheimerove bolesti te da će njihovo smanjenje smanjiti opasnost od razvoja bolesti.

Sljedeća etapa sastoji se u provođenju opsežnijeg istraživanja koje bi pokazalo može li promjena čimbenika opasnosti doista smanjiti opasnost od razvoja bolesti, istaknuli su istraživači.

Njihovi rezultati objavljeni su on line u časopisu Lancet Neurology.

Objavljeno u kategoriji Zdravlje

Opširnije...

ponedeljak, 13 februar 2012 03:55

Ugroženo pamćenje muškaraca pušača

13. februar 2012.

LONDON -

Poremećaji u pamćenju brže se manifestuju u poznim godinama kod muškaraca pušača nego kod nepušača, dok kod žena takav fenomen nije primećen, tvrde britanski stručnjaci.

U studiji britanskih naučnika objavljenoj u američkoj naučnoj reviji "Arhivi opšte psihologije", navodi se da dugogodišnje pušenje dovodi do mentalnih pamćenja i zaboravljanja znanja stečenog u prošlosti, kao i nemogućnosti njegovog korišćenja u sadašnjem trenutku.

"Naša studija je pokazala da postoji povezanost između pušenja i intelektualne sposobnosti, posebno u starosti. Ta veza je potcenjena, iako je ona jedan od najčešćih uzroka smrtnosti kod pušača u poznim godinama", objasnila je Severin Sabia sa londonskog univerziteta Koledž i glavni autor pomenute studije.

Razlog zbog čega taj fenomen nije učestao kod žena, kako objašnjavaju britanski stručnjaci, još uvek nije potpuno razjašnjen, ali navode da je jedno od mogućih objašnjena što muškarci često puše više nego žene kao i da su muškarci bili dvostruko zastupljeniji u njihovom istraživanju, 5.099 muškaraca i 2.137 žena.

Prosečna starost ispitanika prilikom prvog pregleda bila je 56 godina starosti, a njihovo mentalno stanje je praćeno u periodu od 25 godina.

Naučnici su istraživali vezu između "pušačkog staža" i mentalnog slabljenja osoba u prelaznom periodu iz srednjih godina do starosti.

Potom su analizirani podaci uz pomoć šest kriterijuma kako bi bio određen stepen uticaja 25-ogodišnjeg pušenja i mentalnog kapaciteta merenog tri puta u periodu od 10 godina.

Ispostavilo se da je mentalna sposobnost brže opadala kod muškaraca pušača nego nepušača, a oni koji nisu prekinuli da puše imali su najgore rezultate.

Kod pušača koji su prestali da puše 10 godina pre nego sto je izvršen test, takođe je primećen brži gubitak pojedinih mentalnih sposobnosti.

Bivši pušači koji su prestali da puše 15 i više godina pre testiranja, nisu pokazivale nikakvu mentalnu insuficijenciju.

"Ova studija pokazuje da je pušenje loše za mozak i da prestavlja dodatni faktor rizik za razvoj demencije u poznim godinama", prokomentarisao je doktor Mark Gordon, šef neurologije u ciriškoj bolnici " Hilsajd Hospital".

Procenjuje se da je broj obolelih od demencije na globalnom nivou u 2010. iznosio 36 miliona

Ta brojka se sve više povećava i očekuje se da će biti udvostručena u narednih 20 godina, naveli su autori ove studije.

Izvor: Tanjug

Objavljeno u kategoriji Razno

Opširnije...

utorak, 07 februar 2012 05:02

Znate li kada počinjemo gubiti pamćenje?

Zaključak desetogodišnje studije u kojoj je sudjelovalo više od 7.000 britanskih vladinih službenika u suprotnosti je s ranijim spoznajama.

Po ovoj studiji pad kognitivnih sposobnosti ne počinje prije 60. godine života te bi mogao imati dalekosežan utjecaj na buduća istraživanja demencije.

Gubitak pamćenja i ostalih moždanih funkcija može početi rano, čak s 45 godina, što postavlja velike izazove pred znanstvenike koji pokušavaju pronaći nove načina liječenja demencije, objavili su u petak stručnjaci.

Velik broj novih lijekova za Alzheimerovu bolest, najčešči oblik demencije, trenutno je u fazi kliničkih ispitivanja, no očekivanja su niska i neki stručnjaci strahuju da se novi lijekovi testiranju na pacijentima koji su prestari da bi se pokazale njihove koristi.

Istraživački tim predvođen Archanom Singh-Manoux iz Centra za istraživanje epidemiologije i javnog zdravlja u Francuskoj i s londonskog University College otkrio je umjereni pad umnih sposobnosti u žena i muškaraca u dobi od 45 do 49 godina.

Među starijim osobama uključenima u studiju prosječan pad kognitivne funkcije bio je veći, ali su zabilježene velike varijacije s obzirom na godine, uz trećinu ispitanika od 45 do 70 godina koji nisu pokazali nikakav pad.

'To se ne događa odjednom kada ostarite, nego promjene počnu puno ranije', rekla je Singh-Manoux. 'Idući korak je to razlučiti i potražiti faktore rizika', dodala je.

Izvor: Dnevnik hr

Objavljeno u kategoriji Razno

Opširnije...