22 maj 2012

Facebook Twitter Linkedin Digg Yahoo Delicious

Prikaži članke po tagovima: cigani

Konferencija o usmenoj tradiciji nacionalnih manjina

21. februar 2012.
KOVAČICA -

Povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika, danas je u Kovačici počela dvodnevna konferencija pod nazivom "Usmena tradicija nacionalnih manjina kao deo nematerijalnog nasleđa Srbije".

U uvodnom obraćanju, pomoćnica ministra za kulturno nasleđe i predsednica Nacionalnog komiteta za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije Dušica Živković istakla je da je saznanje o neodvojivosti kulturnog diverziteta odnosno kulturnog nasleđa od društvenog, političkog i ekonomskog razvoja jedne zemlje i šire međunarodne zajednice dovelo pitanje zaštite kulturne baštine u istu ravan sa pitanjem zaštite ljudskih prava.

Pravo na kulturno nasleđe je segment opštih ljudskih prava, a dobar sistem očuvanja baštine najpre treba da omogući ispoljavanje identiteta ali i poboljšanje kvaliteta života u sredini bogatoj kulturnim i prirodnim nasleđem koje funkcioniše u okviru održivog razvoja, rekla je ona.

Prema njenim rečima, osnovni cilj je da se formira nacionalni inventar, reprezentativna lista i lista za urgentnu zaštitu nematerijalnog nasleđa, ali i stvori integrativni sistem zaštite očuvanja ovog nasleđa i novi način i sadržaj baštinjenja kako posredstvom profesionalaca tako i posredstvom nosioca znanja nematerijalnog nasleđa.

Dosadašnja aktivnost ukazuje da je Srbija potpisnica UNESCO-ve konvencije za očuvanje nematerijalnog nasleđa stvorila uslove za izradu Nacionalne strategije u oblasti zaštite i očuvanja nematerijalnog kulturnog nasleđa, rekla je Živković.

Predsednica Komisije za upis u registar nematerijalnog nasleđa - Centar za nematerijalno kulturno nasleđe Vilma Niškanović rekla je da je komisija zasedala nekoliko puta i njen rad se zasnivao na povezivanju sa regionalnim koordinatorima u Vojvodini, centralnoj, zapadnoj, istočnoj i južnoj Srbiji, Kosovu i Metohiji i Beogradu.

Na adresu ministarstva kulture stiglo je, prema njenim rečima, oko 30 elemenata nematerijalnog kulturnog nasleđa koje bi komisija trebalo da razmotri za upis u registar.

Ona je ocenila i da je izuzetno važno otvaranje Centra za nematerijalno kulturno nasleđe koji bi u najskorije vreme trebalo da počne sa radom. Cilj centra, koji se nalazi pri Etnografskom muzeju u Beogradu, je prikupljanje, obrađivanje i dokumentovanje podataka o svim elementima nematerijalnog nasleđa za upis u Nacionalni registar.

Generalni sekretar Nacionalne komisije Srbije za saradnju sa UNESCO-m Jasna Zrnović rekla je da je Konvenciju o očuvanju nematerijalnog kulturnog nasleđa do sada ratifikovalo 142 države-članice UNESCO-a od 196 koliko ih je ukupno, što govori o potrebi za ovom konvencijom.

Osvrnuvši se na temu današnje konferencije u Kovačici, Zrnović je rekla da umiranje jednog jezika vodi trajnom gubitku usmene tradicije i da je održavanje uloge usmene tradicije u društvu način njenog očuvanja.

Polovina od ukupno 6.700 jezika nestaće pre kraja ovog veka, rekla je ona i dodala da je očuvanje jezika kojima preti odumiranje osnova za očuvanje kulturne raznolikosti.

U radu konferencije učestvuju predstavnici Ministarstva kulture, informisanja i informacionog društva, Nacionalne komisije Srbije za saradnju sa UNESCO-om, Balkanološkog instituta SANU, Etnografskog muzeja u Beogradu, predstavnici nacionalnih manjina u Srbiji.

Centralne teme konferencije su implementacija Konvencije o očuvanju nematerijalnog kulturnog nasleđa i pomoć Komisije Srbije za saradnju sa UNESCO-om u implementaciji.

Predviđene su i radionice za članove saveta nacionalnih manjina i Saveza jevrejskih opština Srbije.

Cilj Konferencije, koju organizuju Ministarstvo kulture i Fond "Međunarodni etno centar Babka", jeste da se predstavnici i nosioci kulturnih programa nacionalnih manjina u Srbiji upoznaju sa Konvencijom o očuvanju nematrijalnog kulturnog nasleđa UNESCO-a, kako bi lakše prepoznali deo svog nematerijalnog kulturnog nasleđa i pripremili svoje predloge za upis na Nacionalnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa Republike Srbije.

Prethodno je u Galeriji Babka svečano obeležen Međunarodni dan maternjeg jezika otvaranjem triju izložbi: "Oslikane tikve" autora čiji je maternji jezik albanski, aškalijski, bošnjački, bugarski, vlaški, grčki, egipatski, mađarski, makedonski, nemački, romski, rumunski, rusinski, slovački, slovenački, ukrajinski, hrvatski, češki i hebrejski.

Prisutne su pozdravili pokrajinski sekretar za kulturu Milorad Đurić, stalni koordinator UN u Srbiji Vilijam S. Infante i predsednik Nacionalne komisije UNESCO-a Trivo Inđić.

Povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika danas je u Staroj Pazovi otvoren Slovački narodni dom.

Učešće u radu Konferencije uzeće predstavnici nacionalnih saveta albanske, aškalijske, bugarske, bunjevačke, vlaške, grčke, egipatske, mađarske, nemačke, romske, rumunske, rusinske, slovačke, slovenačke, ukrajinske, hrvatske, češke, makedonske i bošnjačke nacionalne manjine.

Konferenciju organizuje Ministarstvo kulture, informisanja i informacionog društva u saradnji sa Fondom "Međunarodni etno centar Babka" u Kovačici.

Direktor i osnivač Fonda "Međunarodni etno centar Babka" Pavel Babka istakao je u izjavi Tanjugu značaj konferencije za upoznavanje predstavnika nacionalnih manjina sa aktivnostima Srbije u oblasti nematerijalne kulturne baštine.

On je dodao da očekuje da će ova konferencija doprineti uključivanju nacionalnih manjina u programe zaštite nematerijalnog nasleđa i pomoći im da svoju nematerijalnu baštinu uvrste u Nacionalnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije.

Predviđene su i radionice sa predstavnicima nacionalnih manjina.

Izvor: Tanjug

Objavljeno u kategoriji Vojvodina

Javni poziv za zahteve za restituciju

06. februar 2012.
BEOGRAD -

Agencija za restituciju objavila je danas javni poziv za podnošenje zahteva za restituciju, a bivši vlasnici moći će da podnose zahteve od 1. marta.

Zahtevi se odnose na vraćanje imovine koju je država oduzela građanima i pravnim licima posle 9. marta 1945. godine, kao i na imovinu čije je oduzimanje posledica holokausta.

Rok za dostavljanje zahteva je dve godine, a procenjuje se da će biti podneto oko 150.000 zahteva.

Zahtevi se podnose nadležnoj područnoj jedinici Agencije za restituciju preko šaltera 150 pošta u Srbiji, na posebnom obrascu koji je propisalo Ministarstvo finansija.

Pravo na podnošenje zahteva za restituciju ostvaruje se bez obzira da li je za potraživanu imovinu podneta prijava u skladu sa Zakonom o prijavljivanju i evidentiranju.

Podnosilac zahtev treba da dostavi dokumentaciju kojom dokazuje pravnu vezu s bivšim vlasnikom, kao i o oduzetoj imovini.

Nepotpuni zahtevi će biti odbačeni, ali će podnosilac zahteva dobiti obrazloženje sa spiskom dokumentacije koju je izostavio, kako bi mogao da podnese novi zahtev. Važno je da do isteka roka od dve godine bivši vlasnici dostave zahtev sa svom potrebnom dokumentacijom.

Građani će imati pravo da se na rešenje Agencije za restituciju žale Ministarstvu finansija, kao i na sudsku zaštitu, a tužbe će podnositi Upravnom sudu.

Država će krajem 2014. godine emitovati obveznice za novčano obeštećenje bivših vlasnika kojima bude pozitivno rešen zahtev za restituciju. Za tu namenu previđeno je 200 milijardi dinara, odnosno dve milijarde evra, a obveznice će biti isplaćivane u roku od 15 godina.

U Novom Sadu počela je da radi jedna od šest kancelarija u kojima građani mogu da dobiju besplatnu pravnu pomoć, a zainteresovanih je mnogo.

Većinom je reč o pripadnicima mađarske nacionalne zajednice, koji su 1945. godine kolektivno proterani iz Čuruga, Žablja i Mošorina, a sve u znaku odmazde zbog Racije koju je mađarska vojska sprovela nad Srbima, Jevrejima i Romima.

Izvor: RTV i Tanjug

Objavljeno u kategoriji Zabalj